U organizaciji Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i UNICEF-a u Bosni i Hercegovini danas je upriličen radno-konsultativni sastanak o temi "Medijsko izvještavanje u najboljem interesu djeteta".
Nakon strašnih događaja u bliskom susjedstvu, odnosno masovne pucnjave u školi u Beogradu, Vlada Kantona Sarajevo je pokrenula opsežne aktivnosti za sistemsko unapređenje sigurnosti učenika, ali i organizaciji koordinirane multisektorske reakcije nadležnih institucija na potencijalne krizne, iznenadne situacije u odgojno-obrazovnim ustanovama KS.
Učesnici današnjih konsultacija su bili renomirani stručnjaci iz svih segmenata sistema koji su podijelili s prisutnim predstavnicima medijskih kuća - Federalne novinske agencije, televizije NOVA BH, Televizije Sarajevo, Radija Bosne i Hercegovine i portala Klix svoja višedecinijska iskustva, te razgovarali o ranijim, ali i o aktuelnim slučajevima vršnjačkog nasilja.
"Poslije upravo obavljenih obuka za školsko osoblje, učenike i roditelje, za policijske službenike i pravosudne organe, te socijalne i zdravstvene službe, želimo i vas uvažene predstavnike medijskih kuća s kojima svakodnevno sarađujemo informisati o dostignutim standardima u zaštiti učenika, te vas uključiti da budete veoma važan dio sistema zaštite i dobrobiti naših mladih sugrađana", poručeno je s današnjeg sastanka.
U uvodnom obraćanju prisutnima ministrica za odgoj i obrazovanje Naida Hota-Muminović je istakla da je pravo na slobodno informisanje i slobodu izražavanja zagarantovano u demokratskom društvu, ali i da pored toga mora naglasiti da postoje specifičnosti koje se odnose na izvještavanja u slučaju izvještavanja o djeci i maloljetnicima ili o događajima u koji su na neki način uključeni maloljetnici.
"Važno je da s ovog mjesta pošaljemo poruku da novinari u svojim izvještajima uvijek trebaju polaziti od najboljeg interesa djeteta, kako ne bi kršili prava djece i maloljetnika u cilju osiguranja senzacionalističkih naslova, želje da se objavi informacija i medij postane najčitaniji ili najgledaniji, jer postoji veliki rizik da se napravi šteta djetetu/maloljetniku", kazala je između ostalog ministrica Hota-Muminović.
Poručila je kako takvi izvještaji mogu stvoriti dugoročne smetnje i traume djetetu, što će se u konačnici reflektovati na cijelo društvo.
Šefica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH Nina Popović je ukratko opisala i iznijela svoja iskustva proizašla iz dugogodišnjeg rada s djecom i medijima.
Prisutnim predstavnicima medija je sugerisala da pri izvještavanju o djeci i maloljetnicima obavezno koriste Etičke smjernice, odnosno Principe etičkog izvještavanja o djeci koji je izradio UNICEF BiH, te im se i lično stavila na raspolaganje za neposredne konsultacije kada obrađuju ovako delikatne teme.
Prof.dr. Elmedin Muratbegović, redovni profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, stručnjak iz oblasti djece u riziku i djece i mladih u kontaktu sa zakonom, dugogodišnji predstavnik BiH u Komitetu za prava djeteta Vijeća Evrope, govorio je o Procedurama u školama koje su usmjerene na sigurnost i zaštitu učenika.
Magistar Adis Dučić, član Mobilnog stručnog tima za krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama i ekspert za sigurnost i zaštitu u digitalnom prostoru, iznio je dosadašnja iskustva kada je u pitanju definisanje različitih vrsta i kriznih događaja u odgojno-obrazovnim ustanovama, te istakao značaj multisektorske saradnje svih institucija.
Azra Bavčić, portparol Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, s dugogodišnjim iskustvom u radu s medijima, u svom obraćanju govorila je o značaju objektivnog izvještavanja u ostvarenju najboljeg interesa djeteta s posebnim akcentom na objektivnost, etički kodeks i tačnost informacija.
„Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima, koji se počeo primjenjivati od 2015. godine je jasan i striktan. Navest ću samo jedan član – 84, koji kaže da se ne objavljuje tok krivičnog postupka kada su u pitanju maloljetnici. Čak se s javnošću ne komuniciraju odluke donesene u tom postupku, eventualno se može objaviti pravosnažna odluka, i tada bez identiteta maloljetnika“, navela je Bavčić, koja je potcrtala da ne treba zanemariti ni međunarodne akte, koji se u našem zakonodavstvu neposredno primjenjuju i koji praktično imaju primat u primjeni zakonskih propisa.
Magistrica Advija Hajdo Balta, šefica Odjela za maloljetnike Kantonalnog tužilaštva i dugogodišnja edukatorica u Centru za edukaciju sudija i tužilaca, prisutnima je pojasnila ulogu i postupke Tužilaštva u slučajevima povezanim s kriznim događajima u odgojno-obrazovnim ustanovama.
„U našem radu svakodnevno i nužno se koristi Konvencija o pravima djeteta i svi drugi međunarodni akti, odnosno konvencije kojima se regulišu prava djeteta“, navela je Hajdo Balta.
Objasnila je da Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, odnosno isto zakonsko rješenje u RS-u i Brčko distriktu, specifičan i poseban. Ovaj zakon, kako je objasnila, utvrđuje posebna pravila postupanja prema djeci koja su u sukobu sa zakonom, mlađim punoljetnim osobama i djeci koja su žrtve ili svjedoci prema kojima su dužni postupati sudovi, tužiteljstva, uključujući ovlaštene osobe, organe starateljstva, porodice, škole, institucije na svim nivoima društvene zajednice, kao i drugi učesnici uključeni u krivičnu proceduru, na način kojim se bez diskriminacije unapređuje osjećaj dostojanstva i lične vrijednosti djeteta, uzima u obzir uzrast djeteta, najbolji interes djeteta, njegovo pravo na život, opstanak i razvoj, te omogućava da dijete u skladu s uzrastom i zrelošću izrazi svoje mišljenje o svim pitanjima koja se na njega odnose, pri čemu sva zalaganja trebaju voditi rehabilitaciji i njegovom preuzimanju konstruktivne uloge u društvu.
„U ovom članu pronalazimo odgovore na mnoga naša pitanja“, kazala je Hajdo Balta.
Svim prisutnima pregled uloge policijskih službenika u kriznim događajima u odgojno-obrazovnim ustanovama predstavio je Hasan Begić, inspektor za prevenciju maloljetničkog prijestupništva i koordinator Odjeljenja za prevenciju nasilja u porodici i rad policije u zajednici Ureda policijskog komesara, s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i maloljetnicima.
Među ostalim, naveo je i preventivne aktivnosti koje se provode s odgojno-obrazovnim ustanovama. Objasnio je da postoji 11 vrsta edukativnih radionica u osnovnim i srednjim školama, koje su tipizirane za određenu dob. U prošloj godini, kako je naveo, realizirano je ukupno 539 takvih radionica.
„Taj impozantan podatak, govori koliko pažnje posvećujemo radu s djecom“, naveo je, između ostalog, Begić.
Magistrica komunikologije Mersiha Novalić, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova KS, s dvadesetogodišnjim iskustvom u oblasti komunikacija, potencirala je potrebu za unapređenja saradnje policije i medija, te prisutnima predočila svoje lično iskustvo kada su u pitanju ovako specifični slučajevi.
Na kraju današnjeg sastanka dr. Gazmend Ljutfiu, odgovorni psihijatar Centra za mentalno zdravlje iz Hadžića i stalni sudski vještak, koordinator u ime Javne ustanove Dom zdravlja i Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS pri izradi Smjernica za postupanje u kriznim događajima, u svom obraćanju govorio je o razumijevanju uloge Centra za mentalno zdravlje u iznenadnim kriznim događajima, kao i o empatičkom pristupu medijskog izvještavanja i poštovanja privatnosti osoba pogođenim kriznim događajem.
Svi učesnici imali su jedinstvenu priliku da dobiju cjelovite odgovore na sva pitanja, posebno na ona koja su interesirala prisutne predstavnike medija, te razmijene svoja dosadašnja iskustva o navedenoj temi.
