Nakon objave teksta na portalu Istraga.ba pod naslovom: “Zatvara se internat Mjedenica, učenici ostaju bez nastave. Zatvara se i dnevna radionica koja je radila tokom opsade Sarajeva“, kao i teksta na portalu Faktor.ba pod naslovom: „Zatvara se internat Mjedenica, štićenici ostaju bez nastave“, u cilju objektivnog informisanja javnosti koristimo priliku demantovati, pojasniti i obrazložiti navedeno.
Prije svega, želimo se osvrnuti na naslove u kojem se navodi „zatvara se internat Mjedenica, učenici/štićenici ostaju bez nastave“ - nastava je dio školskog rada u kojem se planski i organizovano provodi odgoj i obrazovanje učenika prema Nastavnom planu i programu, dok je internat smještaj, boravak učenika. Iz navedenog proizilazi da učenici nastavljaju pohađati nastavu, redovni odgojno-obrazovni rad, stručne tretmane, bez ograničenja u Zavodu „Mjedenica“. Postojanje internatskog smještaja učenika u centrima za učenike s teškoćama nikada nije uređeno zakonima ili podzakonskim aktima.
S tim u vezi, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo ubrzano radi na kreiranju uslova za rad navedenog internata, kako bi se omogućilo učenicima da nastave boraviti u internatu od septembra nove školske godine, dok se ovo pitanje ne riješi sistemski i u najboljem interesu djece.
Pitanje internatskog smještaja djece s teškoćama ne može se dugoročno rješavati kroz odgojno-obazovne ustanove, jer je potrebno osigurati 24 -satni boravak djece, ali i medicinsku, ljekarsku i tehničku njegu i brigu za što ne postoji osnov u sektoru odgoja i obrazovanja, a posebno uvažavajući činjenicu da se radi o vrlo osjetljivoj kategoriji djece/učenika iz cijele Bosne i Hercegovine. U tom smislu, posebna zabrinutost se ogleda u dijelu sigurnosti djece smještene u internat odnosno cjelodnevni boravak. Stoga pitanje internatskog smještaja djece s teškoćama, ako se nastoji riješiti kvalitetno i u najboljem interesu djece, treba biti delegirano, prije svega resorima zdravstvene i socijalne zaštite.
Bitno je napomenuti da ni u prethodno važećim Pedagoškim standardima i normativima pitanje internatskog smještaja nije bilo jasno definisano niti propisano.
U dijelu navoda, da se zatvaraju dnevne radionice, želimo skrenuti pažnju da su se dnevne radionice realizirale s odraslim osobama, a pitanje brige i okupacionih terapija odraslih osoba i osoba koje nisu učenici Zavoda nije moguće propisati aktima koji uređuju oblast odgoja i obrazovanja, niti su dnevne/radno-okupacione radionice prepoznate kao oblik odgojno-obrazovnog rada.
Te su radionice namijenjene odraslim osobama s teškoćama, trenutno u Zavodu Mjedenica ih posjećuju, prema njihovim mogućnostima, osobe od 16-62 godine starosti, a Zavod „Mjedenica“ ima predškolski nivo i osnovnoškolski nivo obrazovanja. Pružanje navedenih usluga za osobe sa invaliditetom je važno i značajno za njihovu socijalizaciju, stoga se ova problematika, ponavljamo, treba delegirati resorima socijalne i zdravstvene zaštite u skladu s njihovim nadležnostima.
Dakle, pružanje usluga brige i sadržaja usmjerenih na okupaciju i organizaciju slobodnog vremena odraslih osoba sa invaliditetom nije sastavni dio odgojno-obrazovnog rada.
U cilju sveobuhvatnog uvida u odgojno-obrazovni rad djece sa teškoćama u Kantonu Sarajevo smatramo važnim javnost upoznati sa sljedećim:
U Kantonu Sarajevo djeca/učenici s teškoćama, osim redovnih odgojno-obrazovnih ustanova, pohađaju i pet centara u kojim se odgajaju i obrazuju djeca/učenici s teškoćama.
Ministarstvo posebnu pažnju posvećuje unapređenju inkluzije djece/učenika s teškoćama, te su u toku prethodnih godina evidentna značajna ulaganja u stručni kadar za rad s djecom/učenicima s teškoćama u smislu zapošljavanja značajnog broja asistenata u grupi/odjeljenju, logopeda, edukator-rehabilitatora, psihologa, stručna usavršavanja i dr. Posebna intencija Ministarstva je da se omogući svakom djetetu pravo na odgoj i obrazovanje (što je isključiva nadležnost Ministarstva), bez diskriminacije prema bilo kojem osnovu.
U toku školske 2023/2024. godine preko 250 djece s teškoćama pohađa privatne i javne redovne vrtiće i preko 600 učenika s teškoćama pohađaju redovne osnovne i srednje škole.
Također, roditelji djece/učenika s teškoćama donose odluku da li će njihova djeca pohađati redovne odgojno-obrazovne ustanove ili centre u kojima se putem Ministarstva osigurava podrška za djecu/učenike u vidu obezbjeđenja značajnog broja stručnog kadra, (edukator-rehabilitatora, logopeda, asistenata u grupi/odjeljenju).
Ministarstvo će u narednom periodu poduzimati aktivnosti kako bi se omogućila optimizacija rada centara za učenike koji ne mogu po principu inkluzije pohađati redovne škole, te kako bi se razvila resursna uloga centara u pružanju podrške inkluzivnom obrazovanju u redovnim školama. Smatramo da škole za specijalno obrazovanje imaju potrebne stručne i materijalne resurse da budu istinska podrška inkluzivnom odgoju i obrazovanju.
