Psihofizičko zdravlje djece, prosvjetnih radnika i preporuke struke: Reforma obrazovanja, autonomija i jačanje kompetencija nastavnika su ključni

"Dobrobit djece/učenika i prosvjetnih radnika - predstavljanje rezultata istraživanja o psihofizičkom zdravlju s preporukama", naziv je konferencije koja se održava danas, u organizaciji Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS. O rezultatima istraživanja govorili su brojni stručnjaci iz oblasti zdravstva i obrazovanja, te članovi akademske zajednice, u okviru panela koji se održavaju cijeli dan.

Resorna ministrica Naida Hota-Muminović kazala je, ovom prilikom, da pitanje psihofizičkog zdravlja djece, prosvjetnih radnika i roditelja, Ministarstvo postavlja visoko na ljestvicu tema i prioriteta. Ovo je treće istraživanje od 2021. godine.

"Ministarstvo već treću godinu posvećuje značajnu pažnju ovoj temi kroz istraživanje i mogu reći da je to presedan, jer do tada nismo imali takav kontinuitet. Pogotovo nismo imali praksu da radimo istraživanja na bazi kojih ćemo donijeti odluke i preporuke, a veoma je važno da ih ne donosimo po intuiciji, nego nakon istraživanja i ispitanog mišljenja", izjavila je ministrica ovom prilikom.

Ove godine je istraživanje obuhvatilo 19.000 ispitanika. Dobijeni rezultati, po riječima ministrice, ne pokazuju odstupanja u odnosu na istraživanja u drugim zemljama. Izazovi kroz koje prolazimo su globalni i traže jačanje kompetencija profesionalaca u obrazovanju, ali i roditelja.

Skraćena pažnja i postojanje faktora dosade na času, ubrzan život i izloženost djece savremenim tehnologijama, gdje se sadržaji brzo mijenjaju, kako je kazala, govore da se moraju donositi jasne promjene paradigme u samom podučavanju, kao i da se mora krenuti sa implementacijom reformskih procesa.

"Dobrobit djeteta je u fokusu. Veoma je važno da znamo šta naša djecu jedu, koliko je njihova ishrana pavilna, koliko su fizički aktivni, kakav je raspored dnevnih aktivnosti i odmora. Na osnovu rezultata istraživanja možemo kreirati interventne mjere i pomoći da se prevaziđu rizični faktori po zdravlje nase djece. Prepoznajući rizične faktore, možemo kreirati odgovrajuće preporuke prema svima - zdravstvenom, obrazovnom sistemu i svim stručnim licima u radu s djecom", istakla je prim.dr. Amra Junuzović Kaljić.

Kazala je da su "naša djeca zdrava i imaju zdrave resurse koje ćemo poduprijeti da se zdravo razvijaju", ali i da se zbog njih i njihove dobrobiti moramo prligođavati dinamici savremenog života i promjena kako bismo osigurali ono što im je potrebno i najbolje za njih.

Prof.dr. Dženana Husremović sa Univerziteta u Sarajevu kazala je da je pitanje dobrobiti i mentalnog zdravlja jedno od najvažnijih pitanja u obrazovnoj politici. Naglasila je kako je bitno zaštiti radne uvjete nastavnika, profesora i odgajatelja u vrtićima, upravo tako što ćemo kontinuirano pripremati preporuke i aktivnosti bazirane na podacima iz istraživanja.

"Nastavnici su najvažnija karika obrazovnog sistema i zaslužuju imati autonomiju kako bi mogli preuzeti punu odgovornost za ono što rade", istakla je profesorica Husremović.

Dodala je kako su u okviru ovog istraživanja pitali nastavnike šta su njihovi najveći stresovi.

"Među prvih pet stresova za naše nastavnike je odnos s roditeljima. Pitanje bavljenja, te pozicije i komunikacije i saradnje između roditelja i nastavnika, koji svi žele najbolje za učenike, jeste između ostalog pitanje kvalitete i jednakosti u obrazovanju. Tako da su neke od naših preporuka, jačanje kapaciteta škola, posebno naših nastavnika, ali isto tako i roditelja da budu kvalitetni saradnici u obrazovanju svoje djece", navela je prof.dr. Husremović.

Neophodno je voditi računa i o unapređenju školskog okruženja, prostora škole, o organizaciji učionice te, kako je naveo specijalista socijalne medicine prim.dr. Goran Čerkez, razmišljati o interakciji i inovacijama u nastavi. Posebno je naglasio važnost podrške nastavnom osoblju.

"Moramo voditi računa o nastavnom osoblju, koje nikako ne smije biti pod pritiskom roditelja i bilo koga. Nastavno osoblje mora raditi u najboljem interesu djeteta, a obzirom koliko stresan posao obavljaju, potrebno im je obezbijediti i supervizije, psihološke podrške i sve ono što imaju ljudi u savremenom svijetu danas. To je naravno samo jedan segment o kojem moramo voditi računa. Jako je teško sačuvati mentalno zdravlje u dinamici koja se dešava, jer morate se baviti i okruženjem i radom s djetetom, a u isto vrijeme stvarati alternativne oblike zaštite mentalnog zdrvalja. Promjene su tako brze da mnoge zemlje to nisu napravile i upravo iz tog razloga se mentalno zdravlje smatra najizraženijim globalnim zdravstvenim problemom", zaključio je prim.dr. Čerkez.